Psihosocijalni rizici i stres na radu

tra 30, 2020

Svakodnevna izloženost povišenim razinama psihosocijalnih rizika kod radnika rezultirat će doživljajem stresa povezanog s radom te posljedično, brojnim negativnim psihološkim, fizičkim i socijalnim ishodima.
Što su psihosocijalni rizici ?
Psihosocijalni rizici, odnosno izvori stresa na radu odnose se na negativne utjecaje iz psihosocijalnog radnog okruženja kao što su loše planiranje, organizacija i upravljanje poslom te loša socijalna klima u kojoj se rad odvija. Mogu proizlaziti iz sadržaja posla, odnosno same prirode posla i uvjeta u kojima se posao obavlja ili iz karakteristika radne organizacije, odnosno cjelokupnog radnog konteksta.
Što je stres na radu ?
Stres na radu posljedica je lošeg psihosocijalnog okruženja u kojem se rad odvija, odnosno javlja se zbog izloženosti radnika negativnim psihološkim, socijalnim i fizikalnim utjecajima u radnoj okolini, tj. psihosocijalnim rizicima. Svakodnevna izloženost psihosocijalnim rizicima povećava razinu stresa što se može manifestirati kao fizička, psihička i socijalna disfunkcija kod radnika.

Stres na radu rezultat je interakcije radnika i njegovog radnog okruženja. Proizlazi iz neravnoteže zahtjeva posla i uvjeta rada te znanja, vještina, fizičkih i psihičkih karakteristika radnika. Ukoliko zahtjevi koje posao stavlja na radnika nadilaze njegove kapacitete i sposobnosti aktivnog suočavanja, radnik će doživjeti subjektivan osjećaj stresa.

Blago povišene razine stresa (eustres, pozitivni stres) mogu povoljno djelovati na radnika jer će usmjeravati njegovu pažnju, povećavati motivaciju i spremnost na suočavanje sa izazovima. Međutim, ukoliko je radnik dugotrajno izložen povišenim razinama stresa, javit će se osjećaj preopterećenosti, umora, iscrpljenosti, popraćen brojnim negativnim posljedicama.

Kako prepoznati simptome stresa kod radnika ?
Stres se kod radnika manifestira kroz stresne reakcije koje se mogu pojaviti na emocionalnoj, kognitivnoj, fizičkoj ili ponašajnoj razini. Ove reakcije same po sebi ne predstavljaju oštećenje zdravlja, ali su prvi znak da neki faktor u radnoj okolini kod radnika izaziva fizički i emocionalno štetan odgovor.
Koje su posljedice stresa ?

Dugotrajna izloženost povišenim razinama stresa dugoročno može rezultirati narušenim psihičkim i/ili fizičkim zdravljem i dobrobiti radnika te negativnim organizacijskim ishodima. Radnici koji doživljavaju visoke razine stresa na radnom mjestu češće imaju zdravstvene poteškoće fizičke i psihičke prirode, manje su motivirani i učinkoviti, a uz to je i njihova sigurnost na radnom mjestu ugrožena. Posljedično, povećava se broj pogrešaka, nezgoda i ozljeda na radu, radnici su češće odsutni s radnih mjesta, smanjuje se učinkovitost radne organizacije, dok se njezini troškovi povećavaju.

 

Radnik
Stres na radu ostavlja brojne posljedice na radnikovo zdravlje, kao i na njegovu subjektivnu dobrobit.
Osim zdravstvenih posljedica, narušenog fizičkog i psihičkog zdravlja, stres na radu dovodi i do drugih negativnih ishoda i psiholoških posljedica.
•    Sagorijevanje na poslu (burnout)
•    Smanjeno zadovoljstvo poslom
•    Smanjena radna motivacija
•    Problemi kod kuće

 

Organizacija
Na organizacijskoj razini prisutne su sljedeće pojave:
•    Učestalije izostajanje radnika s radnog mjesta (apsentizam)
•    Prisutnost radnika na radnom mjestu bez sposobnosti funkcioniranja punim  kapacitetom (prezentizam)
•    Povećana stopa pogrešaka u radu, nezgoda i ozljeda
•    Smanjena sigurnost na radu
•    Produljeno trajanje bolovanja
•    Povećana fluktuacija radnika
•    Smanjena odanost radnika organizaciji
•    Neproduktivna organizacijska ponašanja, kao što je problematično ponašanje radnika i narušeni međuljudski odnosi, neodgovoran odnos prema organizacijskoj imovini (krađe, uništavanje) i sl.

 

Ove pojave sveukupno rezultiraju:
•    Smanjenom radnom učinkovitosti
•    Lošijim poslovnim rezultatima
•    Povećanim troškovima
•    Ugroženim ugledom organizacije

Kako i zašto upravljati psihosocijalnim rizicima i stresom na radu ?

Upravljanje stresom na radu uključuje procjenu psihosocijalnih rizika  i  provođenje mjera prevencije.

 

Upravljanjem stresom na radu ostvaruju se dobiti na svim razinama.
Radnik: očuvano zdravlje, subjektivna dobrobit i zadovoljstvo poslom
Rukovoditelji: zdravi, motivirani, produktivni radnici
Organizacije: poboljšana ukupna učinkovitost, veća uključenost radnika
Društvo i nacionalna gospodarstva: smanjeni troškovi zdravstvene zaštite i mirovinskog sustava