Kada se govori o osobama starije životne dobi, vjerojatno svima na pamet padnu određene karakteristike koje vežu uz tu skupinu ljudi. Često se, nažalost, radi o stereotipima i predrasudama koje treba uzimati s rezervom, jer svaka osoba iz te skupine ima svoje jedinstveno životno iskustvo, svoje radosti i užitke, kao i svoje brige, prepreke i izazove s kojima se susreće. Činjenica je da se velik broj starijih osoba bori s nekim od zdravstvenih problema, da se nešto teže snalaze u svijetu tehnologije i da za neke aktivnosti pokazuju manji interes nego ranije u svom životu. Ipak, to je samo jedna strana novčića – neki se u starijoj dobi još uvijek osjećaju zdravima, uspješno se nauče služiti pametnim telefonima i još uvijek imaju jednak ili čak i veći interes za različite aktivnosti i hobije. Ono što je većini zajedničko je da imaju potrebu biti uključeni u društvo, osjećati se povezanima s drugima i imati izvore podrške i pomoći kada su im potrebne. Mnogi od njih su također motivirani prenositi svoja znanja i vještine na mlađe generacije. S time u vidu važno je na razini društva razmišljati o tome kako ostvariti međugeneracijsku suradnju, unaprijediti i učiniti dostupnijom kvalitetnu podršku za starije osobe i zbilja raditi na pružanju usluga koje će im ovu fazu života učiniti lakšom i ljepšom.
Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga se u nekoliko svojih projekata, kako završenih tako i onih u tijeku, bavi upravo navedenom problematikom. Tako se, primjerice, tijekom suradnje s Maticom hrvatskih umirovljenika Novi Zagreb i drugim partnerima uvidjelo koliko starije osobe uživaju u putovanju, druženju, organiziranim plesnjacima i brojnim drugim aktivnostima u koje su se imali priliku uključiti. Jedan od ciljeva projekata usmjerenih starijoj populaciji upravo je uključivanje u društvene aktivnosti i razbijanje stereotipa i mitova o starijoj dobi. Program naziva „Unaprjeđenje mentalnog zdravlja vulnerabilnih skupina – faza II“, koji financira Ministarstvo zdravstva, između ostalih obuhvaća i ovu vulnerabilnu skupinu. Pritom je cilj osiguravanje psihološke podrške i pomoći pri osnaživanju osoba starije životne dobi kako bi se što adekvatnije nosile s izazovima u svom životu.
Korisnici umirovljenici se u Udrugu obraćaju s raznim problemima. Ono o čemu često govore, kad im se za to da prostor i kad se osjećaju sigurno, jest potištenost, usamljenost i nedostatak povezanosti s drugim ljudima. Iako mnogi od njih imaju rodbinu, vlastitu djecu i unuke, zna biti slučaj da se ne mogu često viđati zbog geografske udaljenosti, užurbanog stila života ili zbog loših odnosa i konflikata iz prošlosti. Osim toga, znaju se žaliti na sve veću otuđenost i osjećaj da na njih nitko ne obraća pažnju. Jedan od ozbiljnijih problema je obiteljsko nasilje čije žrtve su nerijetko starije osobe. Kad je u pitanju nasilje, osobe starije životne dobi su najčešće ,,mete“ ekonomskog nasilja, psihičkog zlostavljanja i zanemarivanja. Ponekad ljudi nisu ni svjesni da je ono što im se događa nasilje pa je iznimno važno educirati ih o tome kako bi znali prepoznati nasilje i poduzeti korake da se zaštite. Pored psihološke pomoći, Udruga mobbing starijim osobama nudi i besplatno pravno savjetovanje koje je često potrebno baš zbog spomenutog ekonomskog nasilja te kada im se pokušava ,,podvaliti“ da potpišu neki pravni dokument koji za njih može imati ozbiljne posljedice. Nadalje, starije osobe se na različite načine nose s narušenim fizičkim i psihičkim zdravljem. Pokazalo se da im jako puno znači bilo kakav oblik pomoći u održavanju čistoće stambenog prostora i obavljanju svakodnevnih obveza, a na njihovu psihološku dobrobit blagotvorno djeluju druženja, lagana tjelesna aktivnost i zanimljivi, edukativni sadržaji, kao i psihološko savjetovanje, posebice kad je kontinuirano.
Vrlo bitan faktor su resursi koje pojedinci koriste u zaštiti svojeg mentalnog zdravlja. Primjerice, osobe koje pokazuju visoku razinu psihološke otpornosti, koriste humor i na životne situacije gledaju s prihvaćanjem i optimizmom, obično su boljeg mentalnog zdravlja. Tu je važna uloga stručnjaka mentalnog zdravlja koji svojim radom, uz motiviranost i trud korisnika, mogu uvelike doprinijeti unaprjeđenju mentalnog zdravlja starijih osoba.
Zaključno, osobe starije životne dobi neupitno su ranjiva skupina pa tako i kada je u pitanju mentalno zdravlje. Stoga je od iznimne važnosti imati razumijevanja za njih, čuti ih, učiti od njih, iskoristiti svaku priliku za ljubaznost i istinski susret s njima, a na široj razini im nastojati osigurati adekvatnu podršku kako bi svoje ,,mudre“ godine proveli mentalno što snažniji, zadovoljniji i radosniji.